Hrvatsko planinarsko društvo ''Zrin'' Petrinja

RADIONICE LJEKOVITOG BILJA

RADIONICE LJEKOVITOG BILJA


Na planinarskom domu "Matija Filjak" na Hrastovičkoj gori održavati će se dvije radionice o ljekovitom bilju, prva u nedjelju 19. 4 2015., a slijedeća u nedjelju 26. 4. 2015. godine.

Na radionicama će se upoznavati i obučavati o:

- pravilnom prepoznavanju i detektiranju ljekovitog bilja,

- pravilnoj berbi i sušenju različitog ljekovitog bilja,

- poduka polaznika o samostalnom korištenju bilja u kućanstvu i za obiteljske potrebe,

- pokazno će se izrađivati preparati od ljekovitog bilja s naglaskom na čajne mješavine, biljne masti, tinkture, macerate, obloge, sirupe i slično.

 

Radionicu vodi travarka s dugogodišnjim iskustvom, vlasnica OPG-a za uzgoj i sakupljanje ljekovitog bilja, članica HPD "Zrin" iz Petrinje, gospođa Nada Tanković.

 

PRIJAVE za radionicu primaju se na tel: 091 7346 973 ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Naknada za sudjelovanje na radionici je 35,00 kn za članove HPD "Zrin", a za ostale prirodoljupce je 70,00 kuna.

 

 

Najava izleta - Srednji Velebit

Najava izleta - SREDNJI VELEBIT

 

Odredište:

Dabarski kukovi, Bačić kuk, (Visibaba, Budakovo brdo, Prikinuto brdo)

Datum izleta:

2. i 3. 5. 2015.

Mjesto okupljanja:

Petrinja, Trg

Polazak:

2. 5. 2015. u 06:00

Povratak:

3. 5. 2015. do 21:00

Oprema i dokumenti:

standardna, sukladno vremenskim uvjetima, čvrste planinarske cipele, pl. štapovi, zaštita od kiše i sunca, voda, rezervna odjeća i ostala planinarska oprema potrebna za dvodnevni izlet, vreća za spavanje

Težina staze:

Srednje teška do teška

Okvirno vrijeme hodanja (u satima):

2.5. - Baške Oštarije – Stupačinovo – Alaginac – Kiza – Dabarski kukovi (Crni dabar-lakši dio puta) – Butinovača – Dabarska kosa - Ravni dabar (noćenje)  – do 8 sati

3. 5. – Ravni dabar – Dabarska kosa (Budaci – Velinac); lakši dio

Teži dio – Visibaba, Budakovo brdo, Bačić kuk

Moguće su i neke druge opcije, dogovor u Društvu

Način prijevoza:

Osobni automobili

Organizator, informacije i prijave:

Anica Šandrk - 098 92 82 068 i Saša Juić – 091 7990 503

 

Napomena: Odazivom na izlet, svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da izletu pristupa na osobnu odgovornost, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Vodič ima pravo izmjene programa izleta obzirom na objektivne okolnosti na terenu.


Srednji Velebit se proteže od prevoja Veliki Alan na cesti Jablanac - Kosinj do Oštarija na casti Karlobag - Gospić dužine od oko približno 25 km. Otprilike je isto tolika i njegova širina od Like do mora. Srednji Velebit se može podijeliti u tri skupine i to:

Skupina Šatorina - Lisac - Bačić kosa

Štirovača i njezina okolina

Dabarski kukovi

Dabarski kukovi utonuli u prostrane šume srednjeg Velebita – vidljivi su  oštri nepravilni šiljci koji se u blagom luku pružaju od Bačić kuka (1.304 m) na sjeverozapadu do Kize (1.320 m) na jugoistoku. Puni slikovitih travnjaka i šumaraka među bijelim stijenama. Put kroz kukove je prilično naporan, ali svaki će vas od kukova nagraditi neopisivim vidikom.

Za život na prostorima vršnog dijela srednjeg Velebita od velike su važnosti ceste i putevi koji su služili za komunikaciju prema obali i u unutrašnjost Like. Kao jedno od najpogodnijih mjesta za prijelaz preko Velebita Oštarijska su vrata, uz druge planinske prijevoje, od prapovijesti do danas bila mjesto preko kojeg se prometno i gospodarski povezivala unutrašnjost s Jadranskom obalom. Iz ovog razloga su najvažniji cestovni pravci prolazili Oštarijskim poljem. Trasa tzv. „Karoline“, izgrađene sredinom 18. stoljeća uglavnom se poklapa s trasom rimske prometnice koja je povezivala Vegij s njegovim prirodnim zaleđem. Graditelji kasnijih cesta, „Terezijane“ (1784.-1786.) i „Kekić-Knežićeve“ (1844.-1851.), izabrali su bitno različite smjerove trasa koje se gotovo u cijelosti poklapaju samo na prostoru Oštarijskog polja.

Baški put je još od srednjeg vijeka poznati prijelaz preko planine, što je od predturskog Tržića, danas Pazarišta, prolazeći ispod Crnih greda, uz Kalanjevu ruju, pa preko Ćukova, Došen Plane i Došen Ruje, te Došen i Ravnog Dabra i Ledenika, silazio u srednjovjekovni Bag. Od davnina je ovim putem tekla razmjena dobara između dalekog zaleđa i mora.

Preko Stupačinova i košanica i obradivih polja Velikog i Malog papratnjaka, prolazila je staza kojom se najjednostavnije i najbrže stizalo iz Baških Oštarija u Ravni Dabar. Staze kojima se stanovništvo u sezonskim seobama selilo s priobalja u planinu i obratno, koristile su najkraće smjerove i prirodne prolaze kroz klance i stijene (u narodu zvana „vrata“).

Početkom tridesetih godina 20.st. povučena je iznad Ravnog Dabra, preko Kose, turistička staza prema nacrtima inženjera Ante Premužića, danas poznata kao Premužićeva staza. U izgradnji ovog puta sudjelovali su i stanovnici Ravnog Dabra.

 

 

Izvještaj s izleta "Čarolija bliskog istoka"

Dana 28. 03. 2015. u oblačno jutro, oko 6h, nakon kratkih dogovora oko rasporeda sjedenja u autima, zaputili smo se prema Kostajnici i granici s Bosnom i Hercegovinom.

Oko 8,30h 22 planinara HPD "Zrin" i "Sisak" sretno je stiglo na mjesto sastanka u Sanskom Mostu. Tek što smo naručili kavicu, pridružili su nam se domaćini SPD "Mulež" iz Sanskog Mosta.

Nakon srdačnog pozdravljanja i upoznavanja zaputismo se k prvom odredištu našeg izleta: Vodopadu Blihe.

I dalje nas je pratilo oblačno i pomalo hladno vrijeme, ali smo se hrabro spustili prema rječici Blihi i vodom prepunog vodopada visokog 60 m. Dok nas je zasipala vodena maglica koja se širila od nabujalog vodopada fotografski smo bilježili par snimaka za sjećanje.

Istim putem vratismo se do automobila koji su nas odveli do konačnog odredišta: rijeke Dabar. Na ušću rijeke već nas je čekalo još domaćina u Ribarskoj kući.

Zajedno krenusmo od ušća prema izvoru smaragdno zelene, nabujale rijeke, obilježenom planinarskom stazom. Uz stazu su nas pozdravljali rascvjetali jaglaci i grmovi drijenaka, a povremeno je pucao pogled na prekrasnu bučnu smaragdnu rijeku.

Cijelim putem su nas vodili, te pazili na svakog člana, brižni domaćini - sanski planinari.

Kratki odmor bio je na platou iznad rijeke. Na tom mjestu oni upravo pokušavaju sebi priskrbiti zemljište na kojem kane izgraditi planinarski dom. Odatle puca pogled na zavoj rijeke koja je netom prije tog zavoja izronila iz utrobe stijene.

Spustili smo se do izvora. On je bio pravo iznenađenje, jer je rijeka doslovno istjecala iz stijenovitog otvora. Malo dalje drugi krak rijeke izlazi iz pećinskog otvora. Do čarolije podzemne katedrale mogli su doći samo oni koji su se usudili gaziti uz stjenovite rubove brze vode. Unutar spilje zatekla nas je velika katedralna prostorija gdje je veselo žuborila voda. Na žalost u dubini nema osvjetljenja te smo svojim slabim lampicama pokušavali dokučiti ljepotu te čudesne tvorevine u stijeni koja se nastavljala u nama nedokučiv mrak.

Nakon fotografiranja  polako se vratismo istim putem prema Ribarskoj kući. Tamo su nas domaćini dočekali ručkom: "Ručno rađenim ćevapima”, pivom i toplim čajem koji je posebno prijao nakon sjeverca što nam je brisao lica.

Poslije zajedničkog ručka, druženja i fotografiranja uputismo se prema samom gradu: Sanskom Mostu.

Nakon kavice i kratkog razgledanja pođosmo kući. Uz stanku za piće u Kostajnici i putem bez peripetija, oko 20,30 h došli smo sretno u Petrinju.

 

Vlasta Kaurinović

 

 

Goletne rudine

U subotu 21. ožujka 2015. godine održan je izlet na Goletne rudine. Naime, izlet je trebao biti održan još prošle godine, ali je odgođen zbog loših vremenskih uvjeta.

Na izletu je ukupno bilo 17 planinara iz dva društva “Zrin” i “Sisak”. Po prekrasnom danu uz toplo vrijeme i lijepe poglede uživali smo u hodu kroz kanjon i po hrptu do Goletnih rudina odakle je lijep pogled prema utvrdi Gvozdansko.

Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u realizaciji izleta, a pogotovo Milošu Bjelajcu koji je trebao biti vodič ovog izleta, ali zbog obaveza nije mogao biti s nama.

 

Saša Juić

 

 

PRIZNANJE -Najbolji upravljač planinarskih objekata u 2014. - HPD "Zrin" Petrinja

Jučer, 22. 12. 2014. godine u Zagrebu u prostorijama Hrvatskog planinarskog saveza održana je svečana Novogodišnja sjednica Izvršnog odbora HPS-a na kojoj se tradicionalno, uz osvrt na rad u posljednjih 12 mjeseci, dodjeljuju i posebna priznanja Izvršnog odbora planinarskim društvima i pojedincima za postignute uspjehe u tekućoj godini.

Između 283 planinarska društva koja su učlanjena u HPS, u 2014. godini u jednoj od 13 kategorija izabrano je naše Hrvatsko planinarsko društvo "Zrin" Petrinja i to u kategoriji "Najbolji upravljač planinarskih objekata" za izuzetnu brigu oko obnove i upravljanja planinarskim domom Matija Filjak na Hrastovičkoj gori.

U ime HPD "Zrin" sjednici su prisustvovale predsjednica Višnja Dejanović i tajnica Danijela Matković.

Predsjednici Dejanović priznanje je uručio predsjednik HPS-a prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, a prigodan poklon najnoviju knjigu dr. Željka Poljaka i Alana Čaplara "Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika" uručio je predsjednik Izvršnog odbora Vladimir Novak.